05.03.2020

Miloš Knežević: Danas više nego ikada postoje velike mogućnosti za aktivizam mladih

„Poražavajuća je i činjenica da je predmet Građansko obrazovanje sveden na izborni u formalnom obrazovnom sistemu, čime su mladi u Crnoj Gori prilično uskraćeni za izučavanje ovih tema. Upravo to nas dovodi do suštine samog problema, a to je neinformisanost mladih kako, gdje i na koji način se mogu uključiti i postati aktivni sudionici u političkom i društvenom životu Crne Gore“, kazao je za Krug mladih Miloš Knežević, omladinski akivista i edukator.

 

Razgovarao: Matija Svorcan

Omladinski aktivista i edukator Miloš Knežević, za naš portal i časopis govori o značaju i ulozi  omladinskog aktivizma, uzrocima i razlozima zbog kojih je veoma mali broj mladih aktivan u Crnoj Gori, ali i pozitivnim iskoracima, kada je aktivizam u pitanju.

 

Kao edukator Škole omladinskog aktivizma, koja je protekle sedmice održana u organizaciji Centra za građansko obrazovanje, mladima je govorio o pozicioniranju pitanja od značaja za mlade i procesu planiranja omladinskih akcija. U obuci je učestvovalo 25 srednjoškolaca iz 13 gradova sjeverne, centralne i južne regije Crne Gore. Među njima bio je mladi aktivista, član „Kruga mladih“ Matija Svorcan koji je iskoristio priliku da sa Milošem razgovara na ovu temu.

 

U kojoj mjeri su mladi u Crnoj Gori aktivni i koliko je omladinski aktivizam zastupljen među mlađom populacijom?

 

Imajući u vidu mnoge rezultate istraživanja koja su rađena sa mladima u proteklom periodu, moram reći da su mladi prilično neaktivni. Veliki broj njih čak nema ni iskustva sa volontiranjem, a volonterski angažman i aktivizam mladih čine zabrinjavajuće mali procentualni udio u aktivnostima kojima mladi ispunjavaju slobodno vrijeme. Razloga za to je više. Primarno, formalni obrazovni sistem se uopšte ne bavi ovim pitanjem, a ukoliko se, sa druge strane, pak i dogodi – radi se o slobodnoj volji samih profesora da učenicima približe značaj ove teme. Poražavajuća je i činjenica da je predmet Građansko obrazovanje sveden na izborni u formalnom obrazovnom sistemu, čime su mladi u Crnoj Gori prilično uskraćeni za izučavanje ovih tema. Upravo to nas dovodi do suštine samog problema, a to je neinformisanost mladih kako, gdje i na koji način se mogu uključiti i postati aktivni sudionici u političkom i društvenom životu Crne Gore. O ovoj temi sada u Crnoj Gori mladi uče kroz neformalne vidove edukacije, što nije dovoljno, jer učešće uzima samo određeni broj mladih, tj. onaj broj koji želi da sazna nešto više na ovu temu.

 

 

Šta biste savjetovali mladim aktivistima? Kako da istraju u svojim namjerama?

 

Prije svega, ono što im želim poručiti jeste da ne odustaju od svojih ideala! Moraju biti spremni na činjenicu da će im se često desiti da u svom radu naiđu na mnoštvo prepreka. Na neke će moći da utiču, dok neke, sa druge strane, ne zavise od njih. Takođe, moraju biti spremni i na određenu vrstu neuspjeha i nerazumijevanja, što je, svakako, velika mana ovog društva. Ali, aktivisti mogu upravo ovo okrenuti u svoju korist i, kroz svoj rad, pokazati većini da ima pogrešno mišljenje i stav na ovu temu. Ono što je najbitnije jeste da nikako i nikad ne odustaju u namjeri da svojim aktivizmom nastave da mijenjaju svijet na bolje!

 

 

Koje su prednosti i benefiti omladinskog aktivizma i volonterizma i šta mladi time dobijaju?

 

Prednosti omladinskog aktivizma i volonterizma su zaista ogromne i to je činjenica koju mladi treba ozbiljno da shvate. Oni kroz svoj omladinski i volonterski rad imaju priliku da otkriju, ostvare i razviju svoje potencijale. Ovakve aktivnosti promovišu zdrav način života, a prije svega, izbora. Kroz svoj rad, mladi doprinose razvoju boljeg i stabilnijeg društva, mijenjaju svijest - kako svoju, tako i kod ostalih. Volonterizam razvija osjećaj empatije i solidarnosti kao ključnih vrijednosti građanske kulture, a, istovremeno, puno praktičnih vještina, podstiče kreativnost... Ono što je, po mom mišljenju najvažnije, postaju svjesni važnosti značaja principa kao što su odvažnost, dosljednost i istrajnost. A upravo su to principi koji odlikuju aktivnog/u građanina/ku!

 

 

Koliko su mladi danas zainteresovani i spremni da uče i edukuju se na ovu i slične teme?

 

U svom desetogodišnjem radu u kreiranju i vođenju neformalnih edukativnih programa, primijetio sam određeni pomak kada se radi o učešću i zainteresovanosti mladih za određene teme. Opet, moram da naglasim da se ovdje radi o onom manjem postotku mladih koji je zainteresovan za ovakvu vrstu edukacija, onaj dio mladih koji je shvatio važnost i značaj ovih programa - te su iz tog razloga njihova interesovanja veća, informisanost je bolja i način prezentovanja problema sa kojima se susreću je konkretniji. Sa druge strane, neophodno je više raditi sa onim mladima koji neće ili ne žele da pohađaju ovakve ili slične programe, jer se tu u najvećem broju slučajeva radi o njihovom nepoznavanju važnosti ovakvog načina edukacije. Zatim, nemanju povjerenja u same organizatore ovih programa i, ono što je ključno, nepronalaženju svrhe u samoj neformalnoj ili informalnoj edukaciji. Više puta sam bio u prilici da kroz svoj rad, upravo sa tom grupom mladih koji nemaju povjerenja u ovakve vidove edukacije, primijetim promjenu percepcije o istom, što me je uvijek ohrabrivalo i davalo mi snažan vjetar u leđa da nastavim.

 

 

Smatrate li da su mladi sposobni da utiču na događaje u društvu? Na koji način i koje im institucije mogu pomoći u tome?

 

Kada govorimo o sposobnosti mladih da utiču na događaje u društvu, ne mogu da ne spomenem američku antropološkinju Margeret Mid, koja je rekla: „Nikada nemojte sumnjati u činjenicu da mala skupina promišljenih i zabrinutih građana može promijeniti svijet. Uistinu, dosad su ga jedino oni i mijenjali“. I upravo ove riječi uvijek ponavljam mladima. Zaista smatram da u njima leži ogroman potencijal koji treba otkriti. Zatim, treba pronaći ljude koji, poput njih, kritički promatraju stvari oko sebe i, ono što je najvažnije, moraju postati svjesni jačine i značaja svog glasa u ovom društvu. Mladi moraju biti svjesni da danas više nego ikada postoje velike mogućnosti za njihov aktivizam. Moraju znati da postoji Zakon o mladima koji direktno uređuje omladinsku politiku, dok, sa druge strane, živimo u društvu koje mladima pruža različite mogućnosti za akciju. Tu je i veliki broj nevladinih organizacija, koje rade za mlade i sa mladima. Jednom kad probaju i vide koliko je njihov doprinos važan, više nikada neće stati. Aktivizam mladima pruža mogućnost da kreiraju odgovornost prema sebi, drugima i cjelokupnom društvu. I na kraju, desiće se to da će upravo aktivizam postati njihov način života.

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt