17.06.2017

Siniša Jelušić, profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti - Mladi su bačeni u prazninu

Istraživanja pokazuju da je mali procenat mladih kod nas i u regionu koji učestvuju u  institucionalnoj kulturnoj potrošnji, a još manje je onih koji praktikuju razne oblike samostvaralaštva. Kao najčešce,  prepreke za intenzivnije učešće u kulturnim djelatnostima oni navode novac i vrijeme. Analitičari tvrde, međutim, da mladi mogu da izdvoje novac bar povremeno za izlazak u kulturne institucije, mada su i mnogi kulturni događaji besplatni. Oni smatraju da su novac i vrijeme izgovori nezainteresovanosti mladih za kulturne sadržaje, te da su razlozi mnogo dublji.

 

Siniša Jelušić, profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti i predsjednik Savjeta Grad teatra, ističe da je čovjek biće znanja i ljubavi, te da je time predodređen da razvija svoju ličnost i svoj duh. U suprotnom, snosi posledice "nenahranjene duše".

 

Pišu:

Zorica Radenović

Miloš Boreta

 

Foto: Zvjezdana Gvozdenović

Mladi imaju tri do pet sati dnevno slobodnog vremena, a to je više nego dovoljno za razne vrste kulturnih aktivnosti. Ankete pokazju da se to slobodno vrijeme najčešće koristi za gledanje TV-a, slušanje muzike, za sport  i rekreaciju, korišćenje kompjutera i posjećivanje klubova.  Na taj način mladi najveći dio svog slobodnog vremena provode u dokolici  i razonodi.

 

 

 Foto: Zvjezdana Gvozdenović

 

Takav oblik pasivnog provođenja slobodnog vremena ne razvija intelektualne, vrijednosne i moralne potencijale i interesovanja, te negativno utiče na formiranje ličnosti. Kao glavni razlog niske participacije mladih u kulturnoj potrošnji i stvaralaštvu, analitičari navode nedostatak interesovanja. Oni ističu da su mladi generalno nezainteresovani za kulturu te da neosmišljeno, pasivno, provođenje slobodnog vremena svode uglavnom na dokoličarenje i zabavu. Ono što je posebno zabrinjavajuće, je što mladi ne vide kao problem to što slobodno vrijeme troše neproduktivno, što ga bukvalno “utucavaju” na beskorisne aktivnosti, tvrde analitičari.  

 

Siniša Jelušić, profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti i predsjednik Savjeta Grad teatra, ističe  da je “čovjek biće znanja i ljubavi, te da je time predodređen da razvija svoju ličnost i svoj duh. U suprotnom snosi posledice "nenahranjene duše".

 

-Čovjek ima potrebu da nahrani dušu. Posljedice nenahranjene duše su: frustracije, neuroze, depresija, kardiovaskularna oboljenja. Ne možete tek tako upravljati svojom psihom, svojim nesvjesnim, koje je mnogo snažnije od naše slobodne volje. Ukoliko zadovoljavate površne ljudske potrebe, a zanemarite dušu, dolazite do stanja koja danas najčešće nazivaju depresijom i neurozom. Najpogubnije posljedice proizilaze iz nerealizovanosti sopstvenog bića, nenahranjene duše, praznine duše! Tada nastaje vapaj za smislom, koji se najčešće traži na pogrešan način, kroz narkomaniju i alkoholizam, pojašnjava profesor Jelušić. 

 

On tvrdi da su mladi u današnje vrijeme "bačeni u prazninu", a na društvu je da im pomogne da iz nje izađu. Smatra da budućim generacijama treba ponuditi nešto smislenije od zabave i kafića i da u tome, presudnu ulogu imaju institucije kulture i školstvo.

Jelušić ističe da su potrebe društva za kulturnim sadržajima svedene na minimum, te da su razlozi za takav odnos prema kulturi višestruki:

 

 

 

 

-Kultura je nešto što se uči od malena. Kulturne potrebe i potrebe za samorealizacijom se razvijaju još u vrtićima i školama. Sistem školstva koji je kod nas trenutno na snazi, ne ide na ruku razvijanju kulturnih potreba mladih.Takav sistem je poguban za kulturu. Mladi slobodno vrijeme “ubijaju” konzumirajući nekvalitetne sadržaje koji su magnetski privlačni: gledanje televizije, surfovanje na inetnetu i duštvenim mežama. Takvi sadržaji ih ne motivišu na reakciju i samorealizaciju. “Ubijanje” vremena i pasivizam ih automatski stavlja izvan kulture. Za kulturu se mora uložiti napor, na šta su danas samo rijetki spremni”, zaklučuje Jelušić.

 

Kao jedan od razloga niske kulturne participacije i samorealizacije Jelušić navodi i sveprisutnu relativizaciju etičkih normi i principa, kriminal i korupciju koji se vrlo dobro vrednuju kod mladih.

 

-To je veoma opasno, oni žele da uspiju po svaku cijenu. Ovdje mislim na spoljašnji, materijalni uspjeh koji ih dovodi do duhovne praznine i nezadvoljstva, a posljedice su psihički problemi i bolesti koje ih dalje vode ka  stranputici. Svemu ovom ide na ruku surova realnost i to da na odgovornim funkcijama “sjede” osobe bez odgovarajućih referenci, nestručna lica koja rukovode i rade u kulturnim institucijama. Oni ne doprinose kulturi i razvijanju kulturnih potreba, već naprotiv, unižavaju sam pojam kulture o kojoj ne znaju mnogo, konstatuje Jelušić.

 

 

Pozorište vaspitava i pročišćuje

 

Od presudnog značaja za obrazovanje i vaspitanje mladih”, Jelušić navodi, pozorište koje u Budvi ne postoji.

“Polazni hendikep za razvoj djece kod nas u Budvi  je što pozorište uopšte ne postoji, te su generacije odrastale bez šanse da na zdrav način razviju svoju ličnost i kulturne potrebe. U Aristotelovoj ,,Poetici“, u prvom i najznačajnijem djelu koje se bavi poetikom i teorijom pozorišta, postoji definiciji koja se tiče katarze - katarzisa, nečega što je psihološka činjenica; Aristotel je imao namjeru da pokaže da zrela ličnost mora proći put katarzičnog čišćenja, pročišćenja koje se zbiva samo u pozorištu.

 

I dok se u našem gradu godinama nekontrolisano gradilo, niko se nije sjetio da zadužbine koje su  ostavljene na korist budućim generacijama iskoriste za izgradnju biblioteke i pozorišta. Biblioteka je i danas podstanar a pozorište ne postoji. Sve se svodilo na sticanje materijalne koristi, te su i zadužbine korišćene u te svrhe. Posljedice su: nizak stepen kulture i svijesti o kulturnim potrebama. Iz tog razloga moramo se vratiti na početak i prisjetiti se  ideje grčkog teatra koja stoji u temelju evropskog i svjetskog pozorišta. Teatar ima veliku ulogu u oblikovanju ličnosti. To znači da nećete biti ista ličnost ukoliko nijeste prošli ono što se zove paideia, vaspitni put koji postavlja teatar, pojašnjava dr. Jelušić.

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt