04.12.2019

Ukrali ste nam snove! Kako se usuđujete?

U ovoj rubrici bavili smo se nekim og globalnih i lokalnih ekoloških problema; klimatskim promenama, devastacijom rijeka i niskom sviješču o zaštiti životne sredine, ali i gomilama smeća na našim ulicama i plažama.    

 

Pripremio: Matija Svorcan

Gretin protest!

 

„Ne bi ni trebalo da budem ovdje, već u školi na drugoj strani okeana, ali svi vi dolazite nama mladima i u nama tražite nadu. Kako se usuđujete? Ukrali ste mi snove i detinjstvo ispraznim riječima - obratila se klimatska aktivistkinja Greta Tunberg na Samitu o klimatskim promenama UN u Njujorku.

 

Greta je mlada Šveđanka koja je sa svega 16 godina poručila svetskim vođama da su propustili da preduzmu jake mjere u borbi protiv klimatskih promjena.

 

- Ljudi pate, ljudi umiru. Više od 30 godina nauka je kristalno jasna. Kako se usuđujete da i dalje dolazite ovamo i govorite da radite dovoljno - upitala je.

 

Devojčica je pozvala svetske moćnike da se potrude i učine nešto bolje od onoga što trenutno rade.

 

- Oči svih budućih generacija uprte su u vas. A ako odlučite da nas iznevjerite, kažem vam da vam to nikad nećemo oprostiti. Nećemo dopustiti da se izvučete iz ovoga. Ovdje podvlačimo crtu. Svijet se budi i promjena stiže, voljeli vi to ili ne – poručila je Greta.

 

Gretin aktivizam podstakao je milione ljudi u svijetu da slijede njene ciljeve i protestuju protiv klimatskih promjena. Prošle godine započela je njen „Školski klimatski štrajk", protestujući ispred švedskog parlamenta i pozivajući svjetske lidere da preduzmu konkretnije korake u očuvanju životne sredine.

 

 

Ko osporava globalno zagrijavanje?

 

Vuk Vujisić iz NVO „Ozon“ smatra da globalno zagrijavanje pokušavaju da ospore predstavnici krupnog kapitala. Kao najvećeg i najuticajnijeg vidi Donalda Trampa, koji SAD povlači iz ranije potpisanih deklaracija koje su vezane za smanjenje emisije štetnih gasova, a koji direktno utiču na globalno zagrijavanje. Ipak, vjeruje da eri nafte dolazi kraj, bez obzira na pokušaje lobista koji sebično nastoje da sačuvaju dominaciju ove industrije. Vjeruje da će se korišćenjem obnovljivih izvora energije smanjiti korišćenje ostalih izvora zagađivača.

„Nove tehnologije zauzimaju primat zahvaljujući tehnološkom napretku i pristupačnošću. Svjedoci smo da se jedna od najačih ekonomskih sila – Kina, bazirala na proizvodnji električnih vozila i ostalih prevoznih sredstava na električni pogon i da zadaje tempo ostatku svijeta. Po uzoru na nju, i evropski proizvodjači najavljuju serijske proizvodnje električnih automobila koji će biti pristupačni skoro svima. Vidjećemo na koji će način Crna Gora podsticati zelene vidove prevoza – poručuje Vuk Vujisić.

 

Ekološka Crna Gora ili mini hidroelektrane?

 

I dok klimatske promjene i globalno zagrjavanje predstavljaju problem sa kojim se suočava čitavi svijet, u Crnoj Gori se  borimo za odbranu crnogorskih rijeka od njihove dalje devastacije. Iako su nadaleko poznate po svojoj ljepoti, sve češće su meta brojnih koncesionara. Izgradnja malih hidroelektrana u Crnoj Gori, postala je unosan posao.

 

„Najveća greška je stavljati rijeke u cijevi, jer rijeke su jedan čitav aspekat naše životne sredine. Mini hidroelektrane nijesu efikasne, devastiraju prirodne ljepote i ekosistem rijeka, istovremeno utičući na cijeli sistem podzemnih voda. Pijaća voda i rijeke su veliki resurs koji Crna Gora posjeduje i bilo bi apsurdno uništiti ih zarad 2% energije i kratkoročne koristi pojedinaca. MHE koje pregrađuju korito rijeke treba zabraniti, ali, postoje i one koje ne štete toku rijeke. Ako bi se postavile na više mjesta, bile bi efikasne“, tvrdi Vuk Vujisić.

 

 

Budva, naša mati!

 

Pustošenje životne sredine u Budvi traje više od dvadeset godina. Prati je uništavanje i razaranje zelenih površina i betoniranje morske obale. Ali, to nije jedini problem naše Budve. Česta slika na budvanskim ulicama je otpad i smeće bačeno pored kontejnera, u ulazima zgrada, uz obalu, pored korpi za smeće, u školskom dvorištu. Postavlja se pitanje, je li moguće učiniti grad čistim, ukoliko je mnogo više onih koji ne vode računa o čistoći - koji bacaju, pale, lome, uništavaju. I kakva nas budućnost čeka? 

 

 

Andrea Bušković iz „Eko centra Budva“ kaže da se Budva suočava i sa problemom čvrstog otpada. Smatra da je taj problem moguće riješiti postavljanjem posebnih kanti koje će služiti za njegovo odlaganje, nakon čega bi bio poslat na reciklažu. Ističe i značaj edukacije građana, kako bi razumjeli zašto je važno razdvajati čvrsti otpad. Dodaje da „Eko centar Budva“  radi na edukaciji turista i građana koja se sprovodi  u Interaktivnom centru „Budva zero waste city“ i kroz kampanju „DOOR TO DOOR“.

 

Na pitanje šta ne priliči ekološkoj Crnoj Gori, Bušković kaže:

 

„Gomile smeća na javnim površnama, od opušaka cigareta do ambalaža od hrane i pića, ne samo da ne priliči Crnoj Gori, već nijednom turističkom gradu kakav je Budva.

 

 

Sličnog mišljenja je i Magdalena Miljanić iz „Eko centra Budva“, koja, takođe, smatra da Budvi nedostaje komunalna infrastruktura za razdvajanje otpada i reciklažni centar, kao i da je ekološka svijest građana na veoma niskom nivou.

 

„Na sreću, kroz rad ekoloških organizacija primjećujemo da postoje i oni koji su osviješćeni i spremni da mijenjaju loše navike. Treba raditi na edukaciji građana kroz osmišljene programe i motivisati ih da vode računa o životnoj sredini“, ističe Miljanić. 

 

 

Kao poseban problem vidi nedostatak zelenila i parkova, što dodatno utiče na kvalitet života u Budvi. Smatra da potrebe građana i očuvanje prirodnih resursa treba da budu stavljene u prvi plan. Posebno je zabrinjava zagađenost obale i to što građani bacaju u more otpad kojem ne treba da bude mjesto na našim plažama. 

 

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt