13.06.2017

Nikola Mijušković - Sport je idealna priprema za život

Bavljenje sportom ili bilo kojom drugom fizičkom aktivnošću korisno je  kako za odrasle osobe, tako i za djecu.

Nikola Mijušković, sportski psiholog iz Nikšića, smatra da je bavljenje sportom idealna priprema za život, te da bi klubovi pored akcenta na fizičke sposobnosti, trebali više pažnje da posvete mentalnoj snazi sportista.

 

 Piše: Zorica Radenović

 

 

Koje su fizičke, socijalne i koje lične dobrobiti bavljenja sportom?

 

Sport je jedna od aktivnosti koja nedvosmisleno donosi dobrobit svim njegovim akterima. Benefit od bavljenja sportom se osjeća na svim nivoima. Prije svega, naše tijelo ostaje zdravo i snažno, a samim tim i spremnije za svakodnevne obaveze. Upražnjavanje sporta u mladosti bi mogla biti i dobra garancija da će starost biti, na neki način pitomija i lakša. Jasno je da u sportu ne mogu svi biti takmičari, ali je jednako jasno da sport rađa doživotna prijateljstva. Vrlo je teško naći bolji primjer ili aktivnost koja na takav način povezuje ljude i uči ih kako da žive u socijalnom kontekstu. Osim navedenih, zaista su brojne druge lične dobrobiti, gdje se prvenstveno misli da psihološki aspekt i izgradnju karaktera.

 

Zašto je bavljenje sportom idealna priprema za život?

 

Često, u razgovoru sa svojim klijentima, kažem da je sport idealan uzorak života. Sve što postoji u životu, postoji i u sportu, samo se odvija brže i naravno, svako odlaganje skuplje košta. Mladi ljudi koji se bave sportom, nauče principe života ranije. Mnogo brže sazru. Dok tipična djeca na uobičajen način provode svoju mladost, sportisti često plešu po amplitudama uspona i padova, mire se sa porazima, uživaju u benefitima uspjeha. Ipak, u svemu tome, možda je najznačajnije što ih sport tjera da posjeduju neke osobine ličnosti koje će im kasnije biti potrebne u životu. Prvenstveno se misli na samopouzdanje, fleskibilnost, upornost i predan rad.

 

Koje osobine treba da posjeduju uspješni sportisti?

 

Može se reći da ne postoji univerzalna formula u mentalnom sklopu kako bi dobili uspješnog sportistu. Prije možemo govoriti o tome da različiti sportovi iziskuju različite mentalne sklopove. Ono što, ipak, svi uspješni sportisti moraju posjedovati jeste vjera u sebe i nevjerovatna predanost svom poslu. Ne smiju imati strah od neuspjeha i moraju se truditi da rade sve one stvari koje njihova konkurencija ne radi. Treba znati i to da nije dovoljan samo kvantitet uloženog rada, već njegov kvalitet i smislenost.

 

Kakva je danas kultura sportskog življenja i ambijent u kome odrastaju mladi ljudi?

 

U interpretacijama aktuelnog trenutka, obično pristupam sa velikom dozom kriticizma. Moguće je da u tome ima perfekcionizma, ali svakako da ima mnogo više realnosti. Generalno, sport danas ne živi na način na koji živio decenijama unazad. Sve je više mladih ljudi koji zarobljavaju svoje slobodno vrijeme pred računarima, u virtuelnom svijetu. Uz to, naša igrališta su dominantno prazna, a pitanje je i koliko se školski predmet, fizičko vaspitanje sprovodi na pravi način. Stoga, sve je manje sportista koji prave ozbiljne rezultate, a postoji bojazan da će negativni trend biti još izraženiji.

 

Da li je bavljenje sportom isuviše komercijalizovano, i ako jeste koji su razlozi za to?

 

Sport je zaista postao previše komercijalizovan. Čini se da je rezultat toga, sve rijeđe poimanje da je sport igra. Umjesto toga, percipira se da je sport obaveza, biznis. Takve postavke utiču na mlade ljude i stvaraju im dodatan pritisak. Sve više se forsira rezultat kao značajan faktor upliva novca, dok se sve manje fokusiramo na razvoj i strategije koje dovode do napretka. Razlog zbog kojeg je to tako, treba tražiti u nepostojanju finansijskog fer-pleja, gdje je najbogatijima, kojima je sport hobi, dozvoljeno da troše besmisleno visoke sume novca. Na najvišem nivou, sport kao da postaje trka, ko će više novca izdvojiti. Cijenu opet plaćaju najmanje moćni jer sve razlike postaju sve dublje i manje premostive.

 

Na koji način se izgrađuje mentalna snaga sportiste, sa kojim se problemima najčešće susreću?

 

Postoji više načina, na koji je moguće izgraditi mentalnu snagu, a psihologija je samo jedan od njih. Prije svega, roditelji igraju veliku ulogu i u prvim godinama života, djetinjstvu i dobu rane mladosti postavljaju se temelji svega. Način na koji se posmatra uspjeh i neuspjeh, način na koji se nagrađuje trud, u velikoj mjeri determinišu kapacitet mladih ljudi. Kada baza postoji, sportski klubovi moraju imati takvu kulturu koja odgovara razvoju mladih ljudi i koja ih ne inhibira u sportskom i životnom progresu. Ipak, ključnu ulogu igra pojedinac koji se bavi sportom. Vrlo važno, za mlade ljude je da čitaju što više mogu, da bogate svoj um znanjima i da se okreću pravim vrijednostima.

Kako su ovo idealne okolnosti, svaka devijacija rezultira određenim problemima. Mladi ljudi uglavnom imaju vrlo slične izazove i nedoumice. Gotovo bez izuzetka, svaka mlada osoba koja traži pomoć psihologa ima problem sa samopouzdanjem, strahom od poraza i pretjeranom brigom šta će drugi ljudi misliti o njima. Vrlo česti problemi su i nedostatak motivacije za predanim radom, ali i prevelika želja sa kojom se ne izlazi na kraj.

 

Šta najčešće savjetujete sportistima koji prolaze kroz krize i nedoumice?

 

Svi mladi ljudi dobiju savjet da je sport kojim se bave prije svega igra i da je neophodno da to nikada ne zaborave. Najbolji sportisti su oni koji se najljepše igraju. Dobijaju input-e da vjeruju u sebe, jer je to jedina stvar koju niko ne može uraditi umjesto njih. Učim ih da je svaka greška vrijedna lekcija i da se ne smije na drugi način posmatrati. Naravno, u skladu sa njihovim specifičnostima i prioritetima, modeluje se savjetodavni rad. Ipak, trudim se, da mladi ljudi u meni vide prijatelja koji je možda nekada prošao to što oni sada prolaze i koji stvari posmatra na malo drugačiji, a ispravan način.

 

Da li naši klubovi dovoljno pažnje posvećuju sportskoj psihologiji i mentalnoj pripremi sportista?

 

Sportska psihologija u Crnoj Gori postoji samo na relaciji psiholog-individua. Sistemski gledano, sportska psihologija u našoj državi ne postoji. To govori podatak, da niti jedna reprezentacija, savez ili klub, na svom budžetu nemaju psihologa koji je specijalizovan za ovu oblast. To nije samo proizvod nedostatka novca, već prije nedostatka svijesti o tome koliki je kapacitet psihologije kao nauke i koliki su njeni dometi u primjeni u sportu.

 

Da li se uspješni sportisti rađaju ili to postaju vremenom?

 

Dok bude ljudi postavljaće se ovo pitanje. U odnosu na način na koji ja gledam sport, šampion se ne rađa, šampion se gradi i njeguje kroz izgradnju karaktera, koji je dokazano, aspekt ličnosti koji nije urođen.

                                                                                           

                                                                                              

Saradnja sa košarkaškim klubom Orion

 

Bez pretjerivanja ili želje da reklamiram svoje sportske prijatelje, moram da istaknem da je Košarkaški klub Orion iz Budve, prvi prepoznao moj rad i pozvao me da održim jedno predavanje u njihovom kolektivu. To je bilo krajem 2013. godine. Sada, naša saradnja je postala intenzivnija i dogovoreno je da u narednih par mjeseci odradimo niz predavanja koja će imati za cilj da svim zainteresovanim ljudima prezentujemo ideje koje nudi sportska psihologija. Tako će, svakog četvrtka, u narednom periodu, u SMŠ "Danilo Kiš" biti održano predavanje iz ove oblasti.

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt