22.06.2017

Kako prepoznati talenat

Talenat je natprosječno razvijena specifična sposobnost koja omogućava brzo i lako sticanje neke vještine, kao i visoko postignuće uspjeha na određenom polju. Kod djece se djelić talenta prepoznaje u predškolskom dobu, a ostatak se razvija kasnije. Krajem XX veka širom svijeta počela su istraživanja na temu talenta što je prethodilo nastanku brojnih programa za razvoj talentovane djece u različitim oblastima. Za talentovane osobe kažu da posjeduju natprosječnu inteligenciju, natprosječnu specijalnu sposobnost za određene oblasti - jezičku, muzičku, matematičku i logičku. Da su kreativni, originalni, fleksibilni, motivisani, zainteresovani, kao i da im ne fali takmicarskog duha, istrajnosti i emocionalne stabilnosti.

 

Pripremile: Jovana Jagetić

                  Nikolija ilić

                  Lana Savić

Stručnjaci smatraju da je važno talenat pravilno voditi i njegovati a najvažnije je na vrijeme ga prepoznati. Ono oko čega se svi slažu je da talenat bez rada i upornosti ne predstavlja ništa.

 

TALENAT ZA PISANJE - Zorica Joksimović, profesorica

 

Psiholozi procjenjuju da se interesi i sklonosti kod djece formiraju u vrlo ranom periodu i to do treće godine života. Oni se formiraju pod uticajem okoline, roditelja, vaspitača u vrtićima i nastavnika u školama. U tome je veoma važna uloga porodice. Ako su roditelji djeteta posvećeni knjizi, čitanju i pisanju, ako je knjiga tema njihovih razgovora, oni će svojim ponašanjem pokazati svojoj djeci put i često uticati na razvijanju sposobnosti svoga djeteta, kako usmenog tako i pismenog izražavanja.

Za razliku od sposobnosti, talenat je rijedak dar kojeg posjeduje vrlo mali broj djece. Svaki talenat se uz vježbu i rad može  iskoristiti za velike uspjehe. No, on nije dovoljan sam po sebi, i zato ga treba poticati od malih nogu.  

 

 

Pisac se rađa, ali i razvija. Talentovana djeca su ona čije su sposobnosti rasuđivanja viša od prosjeka. Oni brzo i lako usvajaju nova znanja i povezuju ih sa naučenim, čitaju od ranog pokazuju znatiželju, iskazuju maštu i originalnost u razmišljanju, ne odustaju „na prvu“, uporni su u traženju argumenata pri izradi određenog zadatka uprkos poteškoćama i problemima.Takva djeca imaju izražen i neobičan smisao za humor, postavljaju dosta pitanja i imaju potrebu za polemikom, ali su na žalost, često neprihvaćeni od strane vršnjaka i imaju malo sagovornika.

Uloga nastavnika, poslije roditelja, je vrlo važna kada je u pitanju prepoznavanje talentovane djece. Kroz obradu nastavnih sadržaja iz jezika i književnosti, različitim metodama, nastavnik ima mogućnosti da prepozna takvu djecu. Uočava njihove zadatke koji se izdvajaju bogatstvom stilske i jezičke izražajnosti i pristupom pri odgovoru na zadatu temu u odnosu na većinu svojih vršnjaka.

 

 

Ključ za afirmaciju darovite djece od strane i nastavnika, i roditelja jeste podrška, poštovanje i kvalitetno vrjednovanje njegovih sposobnosti. Takva djeca se uključuju i u vanškolske aktivnosti, na literarne i dr. konkurse i postižu rezultate koji su im često podsticaj za dalje stvaralaštvo. On mora biti pravilno kanalisan od strane nastavnika: ni precijenjeno, a ni potcijenjeno.

Ne isturati ga praveći od njega „zvijezdu“ radi ostvarivanja vlastitih ambicija, ili pak sakupljanja poena za razred ili školu, već biti kvalitetna podrška i dobar saveznik pri iskazivanju njegovog talenta.

Jako bitan faktor u razvoju ličnosti je odrastanje uz knjigu, i to od ranog djetinjstva. Uočljiva je kod takve djece bogatija rječitost, snalažljivost, jasnije i preciznije izražavanje kod onih kojima su roditelji čitali i pričali priče od prve godine života u odnosu na one koji to nijesu imali. Svakodnevno čitati, znači isto što i u ishrani unositi vitamine i minerale. To je duhovna vitalnost našeg organizma.

Talenat za pisanje može biti višekostruko koristan u životu. Ljudi koji misle i znaju da organizuju misao, uz to imaju dar opažanja, lakše se snalaze u sredini gdje žive i rade. Pismeni ljudi su uspješniji u svim oblastima ljudske djelatnosti. Oni koji pišu su obično i dobri čitači, a to je ona kultura koja se stiče čitanjem literature, i to je onaj kofer koji nosimo sa sobom cijelog života kao intelektualni kapital.

 

TALENAT ZA UČENJE STRANIH JEZIKA -Jugoslava Marković

 

Čini se da djeca iskažu svoj talenat dok su mali, bilo da je u pitanju talenat za učenje stranih jezika, pisanje, crtanje, matematiku ili pak sport. Svi se rađamo sa određenim talentom, ali je pitanje koliko smo toga svjesni i koliko radimo na njegovom razvijanju. Smatram da talenat sam po sebi ne znači mnogo, ukoliko osoba koja je talentovana ne uloži rad da ga razvije i unaprijedi.

Ponekad roditelji usmjeravaju djecu na aktivnosti koje lično nijesu ostvarili pa to žele kroz svoju djecu. Smatram da je to pogrešno i da treba podržati bilo koji talenat koji dijete posjeduje.

 

 

Talenat je važan za učenje stranih jezika, ali ne i dovoljan. Učenje stranih jezika iziskuje veliki rad i posvećenost. Metode učenja možemo sami da biramo, koristeći onaj metod uz koji nalakše i najbrže učimo. Postoje brojne vježbe koje nam pomažu da brže savladamo učenje jezika. Jedni uče kroz interaktivne igre, drugi čitanjem, treći kroz komunikaciju. Čovjek može da nauči oko desetak stranih jezika, ako nađe dobru formulu za njihovo savladavanje. Postoje lakši i teži jezici, zbog različitosti sa našim maternjim jezikom, teške gramatike ili znakova kojima se služe. Dešava se da mislimo da nam neki jezici nijesu srodni, i da nam teže pada njihovo učenje, ali ako nađemo vezu uz pomoć tog jezika možemo naučiti još neke. Poznavanje stranih jezika može nas mnogo naučiti o kulturi jednog naroda. Postoje ljudi koji zaljubljujući se u jezik, nauče mnogo o narodu koji ga koristi, a da nikada nijesu bili u toj zemlji.

 

TALENAT ZA MUZIKU - Bojana Nenezić, profesorica 

 

Smatram da je svaki čovjek za nešto talentovan, a da li će talenat biti otkriven i njegovan zavisi od mnogo faktora. Odgovorni za prepoznavanje talenata kod djece su prije svega roditelji, a zatim učitelji i nastavnici. Svjedoci smo da gotovo sva djeca, različitih uzrasta, reaguju na muziku: tapšanjem, nišući se, lupanjem o neki predmet. Ponavljanjem tonske visine koje je dijete čulo i memorisalo u kasnijem uzrastu i ponavljanjem melodijske linije, ono pokazuje svoj talenat. Najbolja „metoda“ za otkrivanje talenta za muziku je bavljenje djetetom, osluškivanje njegovih potreba i spoznaja njegovih mogućnosti.

 

 

Vrlo često čujemo da je dijete naslijedilo talenat od nekog u porodici. Međutim, jedno je sigurno: ukoliko želimo da talenat krunišemo uspjehom, neophodni su rad, upornost, istrajnost i posvećenost.

Moja nagrada i sreća je što radim posao koji volim, i za koji sam čini mi se predodređena. Talenat za muziku je bio smjernica za moj poziv muzičkog pedagoga.

 

TALENAT ZA MATEMATIKU - Mirjana Solujić, profesorica

 

Talenti se rađaju, bilo da se radi o talentu za matematiku, muziku, sport ili nešto drugo. Djeca kroz svoje aktivnosti vrlo rano pokažu sklonost ka određenoj oblasti. Na primjer dijete talentovano za matematiku privlače brojevi i voli da računa.

Talentovana djeca se mogu relativno lako prepoznati, razlikuju se u razmišljanju i ponašanju, žive u svom svijetu i često ne budu shvaćeni od okoline. Jedna od odlika talentovane djece jeste da pokazuju izrazitu radoznalost za ono što ih zanima.

 

 

Kada je u pitanju matematika tj. struka kojom se bavim, talenat je potreban ali ne i dovoljan. Za ostvarivanje rezultata iz oblasti matematike neophodan je veliki rad i posvećenost.

 

 

 

 

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt