29.11.2017

Likovna škola Art Duga - Istinska umjetnost skrivena je u prirodi

Crtež je način univerzalnog izražavanja stariji od pisma. Do pronalaska pisma hijeroglifi su služili za literarni opis nekog postupka i događaja. Podloge po kojima se crtalo bile su površine koje je priroda nudila, a tek kasnije počelo se crtati po papirusu, pločicama i papiru.

 

Dragan Đurišić, slikar i pedagog u likovnoj školi „ART Duga“ za „Krug mladih“ govori o značaju i ulozi likovne umjetnosti i likovnog obrazovanja.

 

Priredila: Laura Radulović

 

Prvi crteži nastali su u davna vremena kada je čovjek počeo primjećivati vizuelne doživljaje: tragove životinja, obrise svoga lica i okolnih pejzaža. U početku je te vizualne doživljaje pamtio, a kada je shvatio da i njegova ruka može ostaviti trag, došao je na ideju da pokretima ruke oblikuje slike iz svoje svijesti. U crtanju osjetio je radost, a kasnije i potrebu. Shvatio je da pomoću crteža može komunicirati sa drugim ljudima. U početku je crtao samo predmete iz okoline da bi kasnije crtao i one likove koji su nastali u njegovoj mašti. Kada je vještina crtanja postala sredstvom izraza darovite umjetničke svijesti, u namjeri da se likovno interpretira viđeno, tada nastaje umjetničko djelo.

 

KRUG MLADIH: Kako biste definisali likovnu umjetnost?


ĐURIŠIĆ: Time što ne postoji jasna definicija, likovnu umjetnost možemo pokušati da opišemo kao djelatnost kroz koju umjetnici ispoljavaju svoje želje, zahtjeve i svoj utisak svijeta.


KRUG MLADIH: Da li se umjetnici rađaju ili to vremenom postaju?


To zavisi od sfere nečijeg interesovanja i toga da li neko želi da se posveti umjetnosti i izdvoji vrijeme za umjetnost. Ako to učini, postoje šanse da se ostvari. Talenat bih definisao kao izraženu snalažljivost koju stičemo voljnim radom.


Naslikala: Anđela Bubanja 

 

KRUG MLADIH: Na koji način likovna umjetnost utiče na razvoj djece?


ĐURIŠIĆ: Bavljenje umjetnošću veoma pozitivno utiče na djecu i njihovo psihičko stanje. Ona im pomaže da svoje emocije prenesu na papir. Mnogo je lakše sagledati svoje emocije na platnu, nego ih razumjeti unutar sebe. Postoje brojne metode koje se koriste u radu sa djecom sa posebnim potrebama. Lično sam bio u prilici da radim sa maloljetnicima koji su imali određene probleme i koji su ih razumjeli i prebrodili kroz svoje likovne radove. Fascinantno je da se putem takvih metoda mogu spoznati problemi kod djece, a da nam ih oni ne moraju uopšte reći.


 

KRUG MLADIH: Zašto je važno biti likovno obrazovan?


Kroz djela poznatih umjetika i kroz svoj izraz mladi uviđaju šta su prave vrijednosti i time se odvajaju od MASE. Nepoznavanje istinskih vrijednosti likovne umjetnosti može nas lako odvesti u kič i šund. To su razlozi zašto djecu od malena treba vaspitavti i upućivati na umjetnost. Osnovna edukacija nastavlja se u školama, i to i jeste jedan od razloga postojanja predmeta Likovna umjetnost. Ne treba zanemariti ni zadovoljstvo zbog nečeg što su stvorili a što pozitivno utiče na psihu i samopouzdanje.


KRUG MLADIH: Koje metode primjenjujete u radu sa mladima?


ĐURIŠIĆ: Djeca mlađeg uzrasta kroz igru uče razlicite tehnike crtanja. Kod starijih, radimo na sticanju znanja iz teorije likovne umjetnosti, poštujući lični izraz svakog ponaosob. Upućujem ih na principe likovne umjetnosti: Šta je linija? Šta je boja? Pritom, ne postoji segment časa koji je zasnovan samo na teoriji, poput domaćeg zadatka ili suvoparnog predavanja. Učenici sami stvaraju i dok to čine, stiču znanje koje im pomaže da shvate teoriju.


Naslikala: Martina Popović

 

KRUG MLADIH: Zašto umjetnike često opisuju kao sanjalice i boeme?


Mislim da je to i stereotip ali i pomalo istinito. Ljudi koji se bave umjetnošću bave se i prirodom. Direr je rekao da se istinska umjetnost skriva u prirodi i da ko je izvuce iz nje imaće je. Oni koji više i ćešće proučavaju prirodu, mogu na prvi pogled da izgledaju kao sanjalice i nekakvi „boemi“.

 

 

O trci za profitom


U trci za profitom čovjek gubi osjećaj za ljepotu življenja, on više nije ljudsko biće, pretvara se u mašinu, gubi emocije i osjećaj za lijepo. Ta stalna trka doprinosi da nema svoj mir, ne razlikuje lijepo od ružnog, kvalitetno od nekvalitentog. Veoma je važno da ljudi ne zaborave da su društvena i estetska bića. Smatram da je bogat čovjek onaj ko umije da osjeti bogatsvto življenja, ljepotu prirode, ko ima duševni mir i dobre socijalne kontakte. Bogat čovjek osjeća zadovosljtvo kada završi svoj rad. Ukoliko postoji praznina kod ljudi, ukoliko ne mogu da osjete prirodu i druge ljude, onda to nijesu bogati ljudi. Istinski bogati ljudi su oni koji opažaju prirodu i druge ljude sa svim njihovim pozitivnim i negativnim osobinama. Bez tih opažanja mi ne možemo nikako biti bogati.

 

 

Ukinuti ocjenjivanje iz predmeta Likovna umjetnost


Likovna umjetnost kao predmet u školama, ima važnu ulogu u psihofizickom razvoju djeteta. U pitanju je opažanje svijeta na sopstven i originalan način, u kojem se razvija mašta. Suština je da učenike naučimo da razvijaju svoju estetsku stranu ličnosti a ne da budu „veliki crtači“. Iz tog razloga časovi likovne umjetnosti u školama, trebali bi da budu časovi relaksacije. Smatram da je ocjenjivanje đaka iz predmeta likovne umjetnosti nepotrebno, i da bi tu praksu trebalo ukinuti. Ocjenjivanje dječijih radova i njihovog odnosa prema likovnoj umjetnosti, sputava djecu da se razviju kao ličnosti i u skaldu sa svojom estetskom stranom. Umjetnost se ne može na realan način ocjeniti.

 

 

 

 

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt