05.02.2018

Mediji zapostavljaju stvarne potrebe mladih

Mladi su nedovoljno zastupljeni u medijima i na taj način, indirektno, prikazani kao pasivni i nezainteresovani, pokazalo je istraživanje „Monitoring medijskih sadržaja namijenjenih srednjoškolskoj populaciji“ koji je uradila NVO Savez da decu i mlade uz podršku Ministarstva sporta Crne Gore.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da sadržaji koji se nude mladima u masovnim medijima oskudijevaju adekvatnim programima, te da moderni mediji, iako imaju nesvakidašnji uticaj, zapostavljaju njihove stvarne potrebe, manipulišu njima i relativizuju ih.


Analiza medijskih sadržaja pokazala je da su mladi previše zastupljeni u takozvanim lakim temama vezanim uz sport i zabavu, dok ih u temama koje se bave politikom, ekonomijom, socijalnom problematikom nema.

Istraživane je rađeno u periodu od 1. jula do 30. novembra 2017. godine sa ciljem da se izradi analiza objavljenih medijskih sadržaja koji su namijenjeni mladima srednjoškolskog uzrasta, u kojima su predmet izvještavanja bila pitanja koja se odnose ili se tiču ove populacije, kao i da se ispitaju njihovi stavovi u vezi sa tim.Predmet analize bio je televizijski program emitovan na nacionalnom emite ru TVCG1, kao i televizijama sa nacionalnom pokrivenošću: TV Pink M, Prva TV i TV Vijesti, kao i članci objavljeni na najčitanijim portalima: Vijesti, Cafe del Montenegro - CdM i Analitika. Sprovedena analiza pokazala je da se mediji prema mladima odnose bez koncepta, takoreći usputno - isključivo kao prema recipijentima, a ne kao potencijalnim sudionicima u kreiranju medijskih sadržaja. Posledica toga je prisustvo preovlađujućeg nepovjerenja mladih prema medijima.


"To saznanje može biti od velike korisiti medijima koji žele da budu dominantan kreator društvenih zbivanja, a ne tek puki prenosilac događaja. Takav pristup, smatramo, trebalo bi osobito snažno da bude izražen u stvaranju sadržaja za djecu i mlade, koji su i najviše izloženi medijima i kojima su oni (p)ostali glavni izvor informacija i savjeta. Jedino kretanjem u tom smjeru mogli bi imati značajnu ulogu u odgoju mladih generacija i mogli bi govoriti o njihovom uvažavanaju mladih. U suprotnom, ne bi bili daleko od podcjenjivanja", piše u istraživanju.
Sprovedena analiza pokazala je nedostatak specijalizovanih emisija namijenjenih srednjoškolcima, kao i da izostaje obrađivanje teme obrazovanja u širem smislu, izvještavanje o kvalitetu obrazovnog programa, konkurentnosti zanimanja za koja se srednjoškolci osposobljavaju, oblicima i mogućnostima neformalnog obrazovanja mladih. U sadržinskom smislu, televizije su oko polovinu ukupno emitovanih sadržaja posvetile sportskim temama odnosno uspjesima domaćih sportista koji pripadaju ovoj ciljnoj grupi.


U posmatranom periodu, samo su na TV Vijestima emitovane 3 epizode emisije domaće produkcije U Lavirintu 2 u kojima su, na način prijemčiv mladima, obrađena pitanja dječijeg prosjačenja, obrazovanja i zapošljavanja mladih Roma, kao i pitanje maloljetničkih brakova. Kad su u pitanju preuzeti, odnosno reemitovani sadržaji, takođe se izdvaja samo TV Vijesti, koja je prikazivala serijal emisija Perspektiva. U ovoj emisiji su upravo mladi iz regiona iznosili svoje mišljenje u vezi sa važnim temama kao što su nacionalizam, vjerska netrpeljivost, ljudska prava i sl...

 

 

UKLUČITI MLADE U IZRADU SADRŽAJA


Srednjoškolci smatraju da je najveći dio televizijskih emisija i programa posvećen ili djeci uzrasta do 10 ili 12 godina ili starijim generacijama, odnosno da nema sadržaja koji bi bili posvećeni njima. Takođe smatraju da bi televizije trebale da se više bave problemima, potrebama i pitanjima sa kojima se susreće njihova generacija. Teme koje najviše zanimaju tinejdžere i na koje bi željeli da mediji malo više obrate pažnju prvenstveno su vezane za izbor njihovog budućeg zanimanja, rješavanje problema u ponašanju, jačanje samopouzdanja, obrazovne teme u širem smislu, školska takmičenja, teme vezane za odrastanje i zabava.
Oni smatraju da je potrebno da ove teme budu obrađene na zanimljiviji, savremeniji način, kroz sadržaje koji bi morali biti interaktivniji i participativniji. Sprovedeno istraživanje je pokazalo da mladi ljudi pokazuju interesovanje za razgovor na ove teme. Iako mladi učesnici ispitivanja sebe generalno doživljavaju pasivnim, bezvoljnim i bez dovoljno samopouzdanja, smatraju da bi uz odgovarajuću pomoć i podršku bili motivisani da i sami učestvuju u izradi sadržaja koji bi bili korisni njihovim vršnjacima.



I SA PORTALIMA SLIČNO

 

I u odnosu na portale se primjećuje da izostaje obrađivanje teme obrazovanja u širem smislu, kao npr. izvještavanje o kvalitetu obrazovnog programa, konkurentnosti zanimanja za koja se srednjoškolci osposobljavaju, oblicima i mogućnostima neformalnog obrazovanja mladih.
Mladi koji su učestvovali u istraživanju ukazali su na to da u najvećoj mjeri prate medije preko interneta, pa je očekivanje bilo da će portali biti predmet njihovog interesovanja u većem obimu. Analiza rezultata je, međutim pokazala sasvim suprotno. Najveći broj ispitanika gotovo uopšte ne prate, niti su mnogo zainteresovani za navedene portale.


Jedan od osnovnih razloga zato što srednjoškolci veoma malo prate portale jesu sami sadržaji koji se u njima nude, odnosno nedostatak sadržaja koji su posvećeni srednjoškolcima, tinejdžerima. Kako su ispitanici naveli, na njima uglavnom preovladavaju zabavni sadržaji i politika. Jedan dio sagovornika je ukazao na problem tzv. bombastičnih naslova, iza kojih se kriju netačne ili lažno predstavljene informacije bez većeg značaja.


Analiza je pokazala da mladi ljudi imaju dosta tema o kojima bi htjeli dobiti više informacija i da su zainteresovani da o problemima koji su karakteristični za njihove generacije, kao i o pitanjima koja ih zanimaju, čuju u televizijskim medijima ili internet portalima. Dosadašnji način obrade tih problema u datim medijima, prema njihovom mišljenju, zastarjeo je i stereotipan tako da ga treba učiniti kreativnijim, promijeniti i prilagoditi savremenim mladim generacijama.


Kada su u pitanju problemi vezani za njihovu generaciju, smatraju da je njima prijemčivije ukoliko o tim problemima govore sami mladi ljudi koji su prošli kroz te probleme a ne stručnjaci ili odrasli. Tako, o problemima i lošim efektima koriščenja narkotika, jačanju samopouzdanja i sl., mnogo bi im shvatljivije bilo ukoliko bi o tome govorili njihovi drugari koji se sa tim suočavaju, njih će prije slušati. Takođe, obzirom da im je internet kao medij bliži, predlažu otvaranje stranica na društvenim mrežama na kojima bi se o tome diskutovalo.

 

 

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt