28.04.2017

Mladi u Budvi dobijaju svoj omladinski klub

Nakon što je krajem marta ove godine Opština Budva opredijelila prostor za budući Omladinski klub u Budvi, Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti i pitanja mladih, koja djeluje u okviru Sekretarijata za društvene djelatnosti preduzima prve korake kako bi postavila temelje funkcionisanja Kluba. Prostor se nalazi u Tržnom centru Plaza, lako je dostupan mladim, adekvatne je veličine i pogoduje odvijanju aktivnosti poput seminara, radionica, izložbi,projekcija filmova, koncerata, predstava i predavanja. Iz Kancelarije za prevenciju bolesti zavisnosti i pitanja mladih saopštili su nam da je sledeći korak opremanje prostora, formiranje tima omladinskih radnika koji bi koordinisali sprovođenje programa u saradnji sa mladima, kao i formiranje mreže volontera.

 

Piše: Jovana Jagetić

Sa Katarinom Vukadinović, saradnicom u Kancelariji za prevenciju bolesti zavisnosti i pitanja mladih, razgovarali smo o preduslovima za osnivanje omladinskog kluba u Budvi i pitanjima omladinskog aktivizma.

 

Šta će za mlade značiti osnivanje Omladinskog kluba u Budvi?

 

Prostor koji će vrviti od mladalačke kreativne energije oplemeniće našu zajednicu, a mladima pružiti kvalitetno neformalno obrazovanje, vještine i znanja koja ih spremaju za prelazak u odraslo doba, zapošljenje i samostalni život. Programi će prvenstveno biti namijenjeni mladima od petnaest do trideset godina, a članstvo za ostale zainteresovane zavisiće od planiranog programa i pravila kluba.

 

Jesu li mladi u Budvi svjesni svoje uloge u društvu? Imaju li dovoljno znanja o tome šta aktivizam mladih podrazumijeva?

 

Teško je govoriti generalno o ovoj temi. Postoje mladi ljudi koji su odgajani da budu proaktivni, da sami traže informacije, ostvaruju kontakte i sa takvima sam češće u kontaktu, dok postoji i jedan broj onih koje je teže zainteresovati i pokrenuti, ali su i oni naša ciljna grupa. Ako uzmemo u obzir da su škola, fakultet, mediji i društvene mreže kanali putem kojih mladi ljudi dobijaju informacije, mišljenja sam da se o omladinskoj politici , kao i o aktivizmu veoma malo govori. Za sada je najpoznatiji vid aktivizma mladih tokom predizbornih kampanja, međutim, tih istih mladih ljudi jako malo ima na mjestima odlučivanja. Ovakvo stanje stvara iskrivljenu sliku o aktivizmu mladih, te oni koji žele da rade na ličnom razvoju i doprinesu razvoju zajednice, često nijesu svjesni da postoje i drugi načini da se uključe u društvene tokove.

 

Kako ohrabriti i motivisati mlade da se bore za svojaprava, svoj grad i bolju budućnost u njemu?

 

Da bih odgovorila na ovo pitanje pomoći ću se Gandijevom izjavom: “Budi promjena koju želiš da vidiš u svijetu”, koja nas upućuje na to da svaka borba za promjena kreće od nas samih. Duboko vjerujem da, ako se trudimo da postanemo zdrave i kvalitetne ličnosti, zasigurno gradimo i bolju zajednicu u kojoj živimo, a samim tim i svijet činimo boljim mjestom za život.

 

Iz kojih izvora će se finansirati budući Omladinski klub u Budvi?

 

Da bi planirane aktivnosti bilo moguće realizovati, Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti i pitanja mladih radi na određivanju izvora finansija koji bi omogućio realizaciju programa budućeg Omladinskog kluba. Ovim povodom Budvu su nedavno posjetili predstavnici Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat i Omladinskog kluba Tivat, koji su prepoznati kao primjer dobre prakse sprovođenja omladinske politike na lokalnom nivou i međusekto-rske saradnje. Nakon obilaska prostora, predstavnici Opština su razmijenili iskustva o osnivanju i vođenju Kluba, izradi Lokalnog plana akcije za mlade, formiranju Savjeta mladih i srodnim temama. Opština Tivat za sada je jedina opština u Crnoj Gori koja je usvojila Odluku o sprovođenju omladinske politike na lokalnom nivou i na taj način obezbijedila nesmetano funkcionisanje servisa namijenjenih mladima.

 

Kakvo je trenutno stanje u Crnoj Gori kada je aktivizam mladih u pitanju?

 

 

 

 

Istraživanje “Mladi u Crnoj Gori – društveni dekor ili društveni kapital” koje je sproveo Centar za građansko obrazovanje 2016. godine, pokazuje da je izražena zezainteresovanost mladih za pitanja društvenog i političkog aktivizma. Podaci pokazuju da većina mladih Crne Gore nijesu učestvovali u nekom vidu dobrovoljnog ili volonterskog rada. Rezultati takođe pokazuju da bi više od polovine mladih željelo da radni angažman zasnuje u državnom sektoru, a manje od četvrtine u privatnom, jer je ustaljeno mišljenje da se u privatnom sektoru napornije radi. Što se tiče stava u pogledu sopstvenog uticaja na djelovanje institucija na lokalnom i nacionalnom nivou, mladi su pretežno pesimistični. Ipak, treba imati u vidu da društveni angažman mladih možemo dvojako posmatrati: kao problem i kao potencijal. Ako mlade posmatramo kao problem sa kojim ne znamo što da radimo, treba da imamo uvidu da on nije isključivo lokalne prirode, već se sa istim pitanjem nose i evropske institucije koje se bave pitanjima mladih. Sa druge strane, to je populacija koja posjeduje ogroman potencijal za društvene promjene i razvoj. Iz ugla psihologa, primjećujem sve češće fenomen “naučene bespomoćnosti” – aktivisti koji često doživljavaju neuspjeh, počinju sumnjati u svoje sposobnosti i čini se da vjeruju da je uspjeh nešto na što oni ne mogu da utiču. Brojna istraživanja i statistika pokazuju da zemlje koje su se odlučile za drugi smjer, odnosno podsticanje aktivizma, danas imaju najmanju stopu nezaposlenosti i najvišu političku participaciju mladih, što treba da bude i naš cilj.

 

Da li su u Crnoj Gori Omladinski klubovi i Centri u dovoljnoj mjeri zastupljeni?

 

Za sada u Crnoj Gori postoji osam Omladinskih klubova i jedan Omladinski centar u Podgorici. Ta brojka varira, jer se neki novi klubovi otvaraju, a neki, na žalost, gase. Mislim da bi svaka opština trebalo da ima svoj omladinski klub, jer na taj način pokazuje da na sistematski način vodi brigu o mladima i da želi da im omogući da slobodno vrijeme provedu na kvalitetan način, jer je sve češća pojava da mladi odlaze ili žele da odu.

 

Koji su načini djelovanja mladih u Omladinskim klubovima i Cenrima i sa kakvim se izazovima susreću?

 

Postoji više načina osnivanja klubova i centara: mogu da budu osnovani od strane mladih ljudi, od strane opštine, od strane nevladinog sektora, a mogu da budu i volonterski vođeni. Svaka lokalna zajednica je specifična, tako da ne postoji univerzalni model funkcionisanja klubova, ali se nadamo da će nove smjernice u Zakonu malo bliže urediti tu oblast. Do sada se dešavalo da klubovi traju onoliko koliko traje donacija koju je dobila nevladina organizacija koja ga je osnovala, ili prosto dok traje entuzijazam onih koji su ga pokrenuli. Nerijetko su to mjesta prepuna energije, ispunjena kreativnošću i idejama koje se u takvim prostorima rađaju, ali nije rijedak slučaj da klubovi pokleknu pred izazovima realnosti, poput plaćanja komunalija, pribavljanja materijala za rad, isplata zarada zaposlenima i slično. Za sada, Opštine Tivat i Berane imaju održiv model funkcionisanja kluba i trudićemo se da njihove primjere slijedimo.

 

Šta novoizgralasni Zakon o mladima i Nacionalna strategija za mlade garantuju mladima?

 

Ako imaš od petnaest do trideset godina, Zakon o mladima ti omogućava da osnuješ omladinsku organizaciju, omladinski klub, omladinski centar, savjet mladih, info centar, info tačku i tako budeš aktivan/na u oblastima u kojima želiš, da mladi budu bolje tretirani. Takođe, u Budvi postoji Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti i pitanja mladih u okviru Sekretarijata za društvene djelatnosti i njene zaposlene možeš pitati sve što te zanima vezano za Zakon i Strategiju.

 

Da li su lokalne samouprave u obavezi da kreiraju i sprovode lokalnu omladinsku politiku? Kakvo je stanje u našoj Opštini kada je omladinska politika u pitanju?

 

Lokalne samouprave su dužne da donesu Lokalni plan akcije za mlade, i da koordiniraju njihovim sprovođenjem. Naša Opština je, nakon beranske, druga po redu koja je 2010. godine, uz podršku Foruma mladih i neformalne edukacije, donijela Lokalni plan akcije za mlade. Ove godine je u planu izrada novog Lokalnog

plana. Takođe od 2010. godine u okviru Sekreterijata za društvene djelatnosti postoji Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti sa dvoje zaposlenih, a 2015. Dobija naziv Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti i pitanja mladih i zapošljava ukupno četiri radnika. Pomenute stavke su bitan preduslov da propisane aktivnosti iz Lokalnog plana budu realizovane i da se poslovi obavljaju kvalitetnije nego u prethodnom periodu.

 

Koji su načini organizovanja mladih na institucionalnom nivou, a koji u civilnom sektoru? Da li je njihova saradnja neophodna?

 

 

 

Osim toga što možete da osnujete omladinsku organizaciju, nevladinu organizaciju, omladinski klub, omladinski centar, savjet mladih, info centar, info tačku, možete i da se priključite postojećim. Da bismo težili standardima u kvalitetu omladinske politike koje propisuje Evropski omladinski forum, poželjno je da svi akteri omladinske politike sarađuju. Trenutno, kao neformalna grupa, možete da kandidujete svoje ideje kod Fonda za aktivno građanstvo ili sličnih donatora koji na ovaj način pokazuju da vode računa o mladima, osluškuju njihove potrebe i pomažu njihovu realizaciju.

 

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt