29.04.2017

Opsjednitost fizičkim izgledom - Nije sve u bicepsima, napućenim usnama i pozi

Težnja ka ljepoti i savršenstvu postoji odvajkada. Danas je ovaploćena  u skupim stvarima, nadograđenim trepavicama, silikonima i mišićima. Izvitoperena je i svedena na puku potrošnju, a tinejdžeri su najbolji potrošači.

 

Piše: Jovana Jagetić

Milica Vuković, profesorica Medijske pismenosti u JU SMS “Danilo Kiš” smatra da je tema koju smo pokrenuli, a tiče se opsjednutosti fizičkim izgledom, uvijek aktuelna, posebno za mlade u razvoju koji traže moduse za što bolje društveno uklapanje. Ona podsjeća da su stari Grci, kroz pojam kalokagatije kao oblika vaspitanja, insistirali na svestranom, harmoničnom razvoju ličnosti koji podrazumijeva etičke, estetske i fizičke karakteristike, te da su po tom modelu nastajali  i neki važniji Homerovi likovi.

 

 

Danas, kada se prisjećamo tih vrijednosti, ne mogu a da se ne zapitam koje smozadržali, a koje odbacili. Briga o fizičkom izgledu jeste potrebna i normalna, ali se razvoj ličnosti ne može svesti samo na to. Uostalom, kada biramo ljude na koje ćemo usko biti upućeni, ne rukovodimo se tim kriterijumom. U susretu sa drugima prvo što opažamo jeste fizički izgled. Utisak formiramo i na osnovu izgleda i načina odijevanja, govora tijela i manira. Ali, ako se u toj slici iscrpljuje i završava sve, ako se svodi na stvaranje pozitivnog utiska iza koga nema sadržine, ideje, poruke, svakako nije dobro, smatra Milica Vuković.

Ona napominje da mladi oblike ponašanja prvenstveno uče u porodici i, kako stasavaju, postepeno ih kopiraju i preuzimaju.

-Stavovi, pa i oni koji se tiču važnosti fizičkog izgleda, izgrađuju se u procesu vaspitanja i odrastanja. Prelomni trenutak, čini mi se i neizbježan, u kome uticaj vršnjačke grupe ili medija preovlada u odnosu na stavove roditelja, često zna biti kamen spoticanja u odnosima roditelja i djece. Mladi vole da eksperimentišu, oponašaju uzore, a često svoju socijalnu nesigurnost i potrebu da budu prihvaćeni prikrivaju ili ističu posebnom brigom o fizičkom izgledu. Mislim da je riječ o prolaznim fazama za koje treba imati strpljenja. Treba ukazivati na neophodnost sticanja znanja i izgradnje kompetencija koje ih pripremaju za kasnije faze u kojima se od njih očekuje puna socijalna inkluzija, kaže naša sagovornica.

Uloga medija danas je ogromna i često mi se čini da, prilično nesvjesni te uloge, ne prilazimo dovoljno oprezno analizi i dekonstrukciji medijskih sadržaja. Preplavljeni smo nefiltriranim informacijama, emisijama koje su sračunate na to da troše naše vrijeme, a istovremeno nam plasiraju trećerazredne, nebitne i nerijetko štetne sadržaje.

Mladi, kao socijalna grupa koja je u razvoju, osjetljiva i podložna uticajima, posebno je na udaru. Često nam se iz medijskog prostora šalje poruka da je bitnije kako izgledamo, a ne kakve stavove zastupamo i šta radimo. Valjda je tako lakše. Kada o tome govorim, prvenstveno mislim na poplavu raznih zabavnih emisija, ali isti model se prenosi i na sadržaje koji bi trebali da se bave društveno odgovornim temama. Živimo u dobu post-istine kada je ono kako je interpretiran sadržaj i kakvu je reakciju izazvao važnije od same datosti, upozorava naša sagovornica.

-Mladi su, kao uostalom i svi mi, izloženi jednoj vrsti pritiska i nametanja životnih vrijednosti koje su često upitne i koje nam se neselektivno nude posredstvom medija. Trebalo bi da budu svjesni da je u medijima stvarnost u jedan dobro osmišljeni konstrukt iza koga uvijek stoji neko ko nastoji da ostvari svoj cilj, najčešće profit ili moć. Mladi treba da se osposobe da kritički promišljaju i preispituju vrijednosti koje im se nude. U tome je ključna uloga porodice i obrazovnih institucija. Nesumnjivo je da nas mediji danas uče, informišu, formiraju naše stavove, ali paralelno sa slikom realnosti koju nude i koju uvijek kreira neko sa nekom svrhom, ne treba da zaboravimo da postoji i naša stvarnost u koju uranjamo onoga trena kada se diskonektujemo. Ne smijemo dozvoliti da nam se te dvije realnosti preslikavaju. Ipak, nije sve u bicepsima, napućenim usnama i pozi – mladi to dobro znaju, objašnjava Milica Vuković.

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt