15.07.2018

Reproduktivno zdravlje i intimni odnosi u adolescenciji

Seksualni odgoj i reproduktivno zdravlje su i dalje tabu tema među mladima. Stručnjaci upozoravaju da je reproduktivno zdravlje mladih sve više ugroženo, prije svega jer o tome ne znaju dovoljno. Danas se procjenjuje da je u svijetu oko 20 posto oboljenja žena i 14 posto oboljenja muškaraca vezano za seksualno i reproduktivno zdravlje. Mladi, kako je pokazalo istraživanje UN, imaju poteškoća u pristupu pouzdanim informacijama o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, a njih gotovo 30 odsto je kazalo da ih nemaju uopšte.  

 

Pripremila: Jelena Kovačević

Zdravstveni radnici adolescenciju smatraju prvim i najčešćim faktorom rizika za obolijevanje od polno prenosivih bolesti. Intimni odnosi u adolescenciji mogu biti opasni jer sa sobom nose rizik od neželjene trudnoće, HIV- a, polnih i drugih prenosivih bolesti i infekcija koje ukoliko uznapreduju mogu da izazovu ozbiljne, akutne komplikacije i na duže staze uzrokuju sterilitet, ili rak grlića materice ukoliko je reč o HPV virusu.

 

Granica stupanja u prve intimne odnose spušta se i seže do osnovne škole. Tijelo adolescenta signalizira da je „spremno“  ali ono što je ključno za upuštanje u intimu i mogućnost da se nose sa odgovornošću da zaštite sebe i druge, i ne ugroze reproduktivno zdravlje, ono što se naziva zrelošću, psihičkom i emocionalnom, to, po svoj prilici ne prati tjelesni razvoj.

 

„To znači da je moderno doba i velika pristupačnost raznim informacijama i sadržajima uslijed razvoja tehnologije i interneta, učinila da djeca ranije spoznaju i seksualnost. Uzroci i faktori koji utiču na preranu odluku mladih da stupe u intimne odnose su velika pristupačnost informacijama, ranije sazrijevanje, svjetski trendovi, radoznalost, želja da djeluju starijim. Granica stupanja u prve intimne odnose se jeste spustila i ima zabilježenih slučajeva trudnoće već od kraja osnovne škole, što nikako nije dobro. Danas se djeca dosta rano fizički razvijaju, ali to ne podrazumijeva i njihovu psihičku zrelost za stupanje u intimne odnose, koji su jedan od najdubljih izraza intimnosti ljudi i podrazumijevaju da im prethodi mnogo toga, a ne samo fizička spremnost“, kaže za Krug mladih psiholog Tanja Mitović.

 

Ona smatra da je mlada osoba spremna za aktivan seksualni život tek u periodu stupanja u punoljetstvo, ali da je i to individualna stvar, jer "ne sazrijevaju psihički svi jednakim tempom, a na ovo sazrijevanje utiču brojni faktori: vaspitanje, iskustvo, lični doživljaji".

 

„ Osoba treba da se osjeća spremnom i punom povjerenja, a takođe i da je adekvatno informisana o svemu što stupanje u intimne odnose znači. Adolescenti treba da razgovaraju na temu seksualnosti sa nekim od povjerenja, idealno sa roditeljem, pedagogom ili psihologom. Smatram da bi  neki vid obrazovanja i informisanja trebalo uvesti i u redovno obrazovanje, jer bi to bio siguran i blag metod prevencije preranog stupanja u intimne odnose, koji mogu imati ozbiljne i psihičke i fizičke posledice“, objašnjava Mitrović, dodajući da u našim uslovima obrazovanje nema veliku ulogu u seksualnom vaspitanju mladih, te da bi se po tom pitanju mnogo toga moglo uraditi.

 

„Ima mnogo načina da se pristupi temi seksualnosti, od mogućih edukativnih emisija na televiziji, radionica u školama, gdje bi se uz razgovor, upitnicima i uz primjenu savremenih naučnih metoda podučavanja, djeca mogla informisati. Kao i aplikacija i zvaničnih sajtova, koje bi Ministarstvo moglo da kreira i putem škola obavijesti djecu. Najgore i najriskantnije je nista ne činiti po tom pitanju, jer svi znamo kakvi su sadržaji djeci dostupni na internetu i uopšte putem medija“, kaže Tanja Mitrović.

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt